Marmelada se može napraviti od limuna, limete, grejpa, mandarina, slatkih naranča, bergamota i drugih citrusa ili bilo koje kombinacije navedenih ali marmelada od seviljskih naranči je daleko najbolja i najpoznatija. Ovo je odličan, brz i lak recept za ovu klasičnu marmeladu.
U posudi pomiješajte sve sastojke. Miješajte dok ne dobijete smjesu nalik na onu za palačinke, samo malo gušću jer su u pitanju „američke” palačinke.
25 – 30 MIN - TAVICA - 4-6 OBROKA (CCA 25 MALIH PALAČINKI)

Somuni imaju više naziva. Bilo da ih zovete piticama, hljepčićima, samunima, lepinom ili lepinjom somuni su obavezno jelo na trpezi svakog postača. Tokom islamskog mjeseca Ramazana potražnja za somunima vrtoglavo raste. Medjutim, kada se Ramazan završi prodaja somuna naglo pada. To ne znači da se somuni povlače s menija. Naprotiv, somuni su u bosanskoj kuhinji stalno prisutni i bez njih ćevapi ne bi bili to što jesu

Mladi krompir dobro operite i izribajte zelenom, grubom stranom sundjera. Nije potrebno, čak nije poželjno, da sažuljate koru. Ukusnije će biti ako ostane. Presecite ga po dužini, pa obe polovine još na četiri dela, ako nisu sitni krompiri, ako jesu, dovoljno će biti polovine preseći samo još na pola. Očistite toliko krompira da vam stanu jedan uz drugi u najveću tepsiju koju imate.

Mljevenom mesu dodati jaje, prezle i vodu. Luk sitno isjeckati (najbolje u blenderu) pa ga na zagrijanom puteru pirjaniti dok ne omekša i malo ne porumeni. Malo ga ohladiti i dodati mesu, posoliti, pobiberiti, dodati sirće, origano, sjeckani peršin ili nanu. Sve dobro izmješati i poklopljeno ostaviti da na hladnom mestu odstoji oko jedan sat. Mokrim rukama formirati male ćuftice, pa ih uvaljati u brašno i na vrelom ulju pržiti sa svih strana da lijepo porumene. Uz ćuftice poslužiti krompir pire ili prženi krompir.

Analizirajući najveći broj jela bosanske kuhinje, mozžemo reći da se u njoj na autentičan način prepliću kolorit Istoka i Zapada, krož dug period odomaćivanja jela Istoka i Zapada, pa cak i susjedstva (Italija,Antun Hangi istice grcki utjecaj na kulinarstvo Bosne ) modifikovana su u toj meri da se slobodno mogu nazvati Bosanska jela. Ovoga puta vam predstavljamo bosanske čorbe, Beogvu, Sarajevsku i Višegradsku.

Kljukuša je izvorno tradicionalno jelo Bosanske Krajine, posebno područja Cazina, Velike Kladuše, Bihaća i šire krajiške regije. Smatra se starinskim, seoskim jelom koje je nastalo od jednostavnih i dostupnih namirnica. Upravo u Krajini postoji njena najstarija i najprepoznatljivija forma.
Ova verzija kljukuše predstavlja bogatiju, zalivenu varijantu, dok je izvorna krajiška kljukuša jednostavnija i pravi se od osnovnih sastojaka.

One se veoma lako i brzo prave, sočne su i nema prženja u masnoći! Prijatno!

Namirnice za pripremu svakog jela moraju uvijek (pa tako i za pizzu) biti svježe.
Kod ovog tijesta potrebno je voditi računa da: Koristi se obična pitka voda (bez mjehurića) i s ne previše kalcija. Kod nas je skoro svuda voda puna kalcija (kamenac koji se radi na slavinama) pa je najbolje vodu prokuhati prije upotrebe.
S obzirom da se oko sastojaka i domaćeg recepta za ajvar vode brojne polemike, mi smo recept potražili kod Makedonke Milice u čijem se domu ajvar tradicionalno priprema po istom receptu već desetljećima. "Recept za ajvar prenosi se iz generacije u generaciju"